Izrael se sprema za brzi napad na Iran, bombastična je to najava objavljena u srijedu na CNN-u, a danas i na američkom portalu Axios. Prema tvrdnjama izvora na koje se pozivaju spomenuti mediji, Izrael je u niskom startu za napad na iranska nuklearna postrojenja, u slučaju da pregovori između SAD-a i Irana propadnu.
"Čim je vijest izašla, moje viđenje je bilo da je to zapravo vrsta pritiska, prije svega na Iran, i da takav napad, ako će se odviti, a Izrael se dugo vremena na njega sprema, ne bi bio najavljen. Na ovaj način - sigurno ne", kaže politički analitičar Denis Avdagić.
"Dakle, ovo je prije svega metoda pritiska na Iran, kako bi oni bili svjesni moguće prijetnje ukoliko ne dođe do napretka u razgovorima, a vjerojatno napretka baš i nema previše. Dakle, zaokružili smo krug zašto ova vijest izlazi", dodaje.
Tvrd orah
Avdagić podsjeća kako je američki predsjednik Donald Trump tijekom svog prvog mandata izašao iz nuklearnog sporazuma s Iranom te da trenutačni pregovori ne mogu dovesti do ničega drugačijeg nego do onoga što je već bilo dogovoreno, a što je upravo Trumpova administracija napustila.
"Iranci nisu lagani pregovarači, rekao bih da su baš tvrd orah, u svakom mogućem pogledu i ne žele iz bilo kakvih pregovora izaći kao slabiji. Tu su negdje ta dva ključna problema za Trumpovu administracija u pogledu Irana, a razgovori traju zapravo prilično dugo. Mislim da je prva vijest o nekakvom kontaktu bila između Elona Muska i iranske delegacije prema UN-u, još dok predsjednik Trump nije imao inauguraciju. Dakle, jasno je da tu postoji interes, ali moraju biti svjesni u Trumpovoj administraciji da su oni otežali pregovore", kazao je.
Uoči pregovora u Rimu
Nakon četiri runde pregovora usmjerenih na ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija, ostali su brojni problemi. Teheran odbija izvesti cijele zalihe visoko obogaćenog uranija u inozemstvo ili razgovarati o svom programu balističkih projektila, tvrde dva iranska dužnosnika i jedan europski diplomat. Peta runda pregovora održat će se u Rimu u petak, najavio je to ministar vanjskih poslova Omana, prenosi Reuters.
I dok Washington traži zaustavljanje obogaćivanja i slanje zaliha visoko obogaćenog uranija izvan zemlje, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Khamenei, u utorak je odbacio američke zahtjeve kao "pretjerane i nečuvene", upozorivši da je malo vjerojatno da će pregovori donijeti rezultate.
Trumpova administracija ponovno vodi politiku "maksimalnog pritiska", uključujući nove sankcije i vojne prijetnje. Od veljače, pritisak na Iran se dodatno pojačava, što iranski izvori opisuju kao pokušaj destabilizacije režima iznutra. Istovremeno, Iran suočava se s ozbiljnim unutarnjim problemima — inflacijom, nestašicama, padom vrijednosti riala i sve većim pritiskom zbog mogućeg izraelskog napada. Unatoč svemu, Iran zasad izbjegava direktnu eskalaciju, ali, kako navode iranski dužnosnici, razmatra jačanje odnosa s Rusijom i Kinom kao alternativu. No, kako se Moskva bavi ratom u Ukrajini, a Kina balansira u trgovinskom ratu sa SAD-om, ova se opcija čini sve manje pouzdanom.
Europske sile, iako nisu izravno uključene u pregovore, najavile su moguću aktivaciju "snapback" mehanizma koji bi značio povratak UN-ovih sankcija ako se uskoro ne postigne dogovor. Prema diplomatskim izvorima, ključni rok je sredina kolovoza. Bivša američka pregovaračica Wendy Sherman upozorila je da Iran vjerojatno neće potpuno odustati od obogaćivanja, ali da bi kompromis, makar u obliku početnog političkog okvira, mogao biti moguć. "Bez dogovora, rizik od novog sukoba je realan", poručila je.
Klimavo savezništvo s Rusijom
Analitičar Avdagić ne vidi spornim Trumpov zaobilazak Izraela na njegovoj posljednjoj bliskoistočnoj poslovnoj turneji te rezolutno odbacuje teze koje su se pojavile u pojedinim medijima kako čelnik SAD-a mijenja dobre odnose s Izraelom.
"Dođe li do izraelskog napada, a prilično je poznato na koji način oni to misle raditi, s obzirom da su se zračne vježbe već održavale u tom smislu, vjerojatno će u tom slučaju potpora, na ovaj ili onaj način biti američka", tvrdi Avdagić te dodaje kako arapske zemlje nemaju problem s eventualnim napadom Izraela na Iran.
O potencijalnom savezništvu Irana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Avdagić kaže kako su odnosi na toj relaciji poprilično zahladnjeli. "U nekom obliku oni jesu saveznici, zapravo znamo da dronovi koje Rusija koristi su uglavnom projektom, odnosno dizajnom iz Irana. Iran je tu bio izuzetno bitan Rusiji kao opskrbljivač. Njihovi odnosi su nešto hladniji u ovom trenutku i teško je procjenjivati kakva će njihova dinamika biti ubuduće, jer ono što je i Putinu u ovom trenutku najvažnije jest da produbi odnose s Trumpom, odnosno da se pokuša izvući iz ove situacije izolacije od strane zapada, u kojoj se naravno uveo u potpunosti sam agresijom na Ukrajinu", ističe Avdagić.
Nastavlja da sve strane imaju svoje prioritete pa kao što Rusija nije prioritet za Iran, jednako je i u obrnutom slučaju. "No, činjenica da Iranci pregovaraju u ovom trenutku sa administracijom predsjednika Trumpa, koji je izašao iz prethodnog nuklearnog sporazuma, govori da tu ipak ima zabrinutosti i s iranske strane, inače bi vrlo vjerojatno to odbili i rekli da nemaju što pregovarati s onima koji su zapravo istupili iz prethodnog sporazuma", kazao je.
'Informacija o napadu namijenjena posve drugoj priči'
No, Iran se utvrđuje i na strateškim točkama u susjedstvu. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi nedavno je pozvao Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju u regionalni konzorcij za obogaćivanje urana. Prema prijedlogu službenog Teherana, od 14. svibnja, sve bi se odvijalo u iranskim centrifugama.
"Nakon kontinuiranog ratnog djelovanja Izraela, s jedne strane, još jedna nekakva pobjeda za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua bi možda ojačala njegov položaj, a s druge strane, mislim da je izraelskom društvu sad već dosta rata, oni traže rješenja. Sukob s Iranom na ovoj razini značio bi i uzvrat Irana, vidjeli smo to, imali smo priliku vidjeti kako to izgleda. To može biti izrazito neugodno za Netanjahua i za njegovu političku budućnost. Mislim da je on pokazao nevjerojatnu sposobnost političkog preživljavanja, izlaske iz dubokih kriza, zato moja procjena ide prema tomu da neće riskirati", kaže Avdagić te dodaje kako ga iznenađuje da nitko od njegovih kolega, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, ne shvaća da je informacija o izraelskom napadu namijenjena posve drugoj priči, a ne najavi stvarnog napada.
Ima li nuklearne prijetnje?
Imajući u vidu globalne točke izložene nuklearnom riziku, poput ugroženih postrojenja u Ukrajini, sukoba Indije i Pakistana, pa i potencijalnog napada na Iran, Avdagić tvrdi kako nema razloga za pretjeranu brigu.
"Realno, ne vidim nuklearnu prijetnju. Smirene su tenzije što se tiče odnosa Indije i Pakistana. Rusija je tu pokazala veliku dozu prije svega blefiranja sa brojnim prijetnjima u upotrebi nuklearnog oružja, nije došlo do toga. Situacija izgleda stabilno, međutim dok nuklearno oružje postoji, postoji prijetnje da će ono biti u nekom trenutku upotrijebljeno. To je naprosto činjenica koju ne možemo izbjeći. Ali, recimo da sad nema nekakve otvorene doze i potrebe da se netko plaši, za razliku od početka agresije Rusije na Ukrajinu kada su brojne zemlje dijelile i jodne tablete", zaključuje Avdagić.
POGLEDAJTE VIDEO Katastrofalna situacija u Gazi sve gora, zalihe hrane presušile. Palestinci će uskoro umrijeti od gladi
