Znate li koja životinja je nova najtraženija roba crnog tržišta? Kolekcionari su spremni platiti bogatstvo

U Keniji su četiri mladića proglašena krivima zbog pokušaja krijumčarenja mrava. Dvojica Belgijanaca, jedan Vijetnamac i jedan Kenijac kažnjeni su novčanom kaznom od oko 6150 eura. Iako su priznali posjed mrava, tvrdili su da im nije bila namjera krijumčariti ih, piše Deutsche Welle.

Slučaj je otkriven u travnju na aerodromu Jomo Kenyatta u Nairobiju kada su pripadnici osiguranja u njihovoj prtljazi pronašli više od 5000 mrava. Bili su smješteni u 2244 mala staklena spremnika koje su nosila dvojica 18-godišnjih Belgijaca. Druga dvojica osumnjičenih mrave su spremila u šprice napunjene vatom.

Policija je procijenila da su mravi koje su Belgijci nosili vrijedni preko 6800 eura – i to je bila umjerena procjena. Među njima su bile i jedinke rijetke vrste poznate kao afrički sakupljački mrav (Messor cephalotes). Jedna jedina kraljica te vrste vrijedi najmanje 87 eura, a strastveni kolekcionari često plaćaju znatno više. Zarada krijumčara tako je mogla dosegnuti i stotine tisuća eura.

Svjetska pošast biopiratstva

Riječ je o dva nepovezana slučaja, ali su suđeni zajedno. Prema optužnici, jedan od Belgijaca bio je „zaljubljenik u mrave“ koji je kod kuće držao cijele kolonije i bio član socijalne grupe "Mravi i uzgoj mrava". Policiji je pak tvrdio kako nije znao da je iznošenje mrava iz zemlje protuzakonito.

Kenijska uprava za zaštitu divljih životinja (KWS) nazvala je slučaj presedanom, a krijumčarenje je u suprotnosti s Nagojskim protokolom. Već i posjedovanje divljih životinja bez dozvole u Keniji je kažnjivo, a sve je to dio rastućeg globalnog problema poznatog kao biopiratstvo.

ZBOG OGROMNIH CIJENA U SAD-U /

Iz Meksika se ne šverca samo droga: Teksaški agenti ostali šokirani 'ulovom'

Biopiratstvo označava komercijalno korištenje ili izvoz biološkog materijala – poput biljaka, životinja ili mikroorganizama – bez pravične naknade ili podjele koristi s državom iz koje taj materijal potječe. Time se lokalnim zajednicama i istraživačkim ustanovama oduzimaju moguća ekološka i gospodarska korist.

Kenijska uprava za zaštitu prirode smatra da ovaj slučaj pokazuje i novi trend: ilegalna trgovina sve se više preusmjerava s lako prepoznatljivih sisavaca na manje i diskretnije vrste.

"I sitne bube su naše blago"

Prema izvješću World Wildlife Crime Report 2024 Ureda UN-a za suzbijanje droge i kriminala (UNODC), najtraženiji proizvodi su slonovača, rog nosoroga, ljuske pangolina, a u Europi i papige te reptili kao kućni ljubimci. Kriminal povezan s divljim životinjama smatra se četvrtim po veličini oblikom organiziranog kriminala na svijetu.

Za sad insekti još uvijek čine manji dio tog tržišta. No KWS navodi da je potražnja za afričkim sakupljačkim mravom tako velika jer se ponašaju na jedinstven način i pokazuju iznimnu sposobnost stvaranja kompleksnih kolonija. Kolekcionari ih drže u posebnim formikarijima kako bi ih promatrali. Ta vrsta je najveća među mravima – radnici narastu do 20 mm, a kraljica do 25 mm.

U obrazloženju presude, sutkinja Njeri Thuku naglasila je da i najmanje životinjske vrste zaslužuju zaštitu: „Naša divljina – od mrava do slonova – čuva naše ekosustave i nacionalnu baštinu“, rekla je Thuku. S time se slaže i KWS. „Krijumčari često podcjenjuju ekološku vrijednost manjih vrsta, ali njihova je uloga u ekosustavu nezamjenjiva“, navodi se u priopćenju.

Recept za pandemiju

To je točno – mravi su ključni čimbenici u svom prirodnom okolišu: poboljšavaju tlo, suzbijaju štetnike, rasprostranjuju sjemenje i žive u ekološki važnim simbiozama. No kad ih se unese u nova staništa, mogu izazvati goleme poremećaje.

Klasičan primjer je crveni vatreni mrav. Porijeklom iz Južne Amerike, proširio se sve do Europe, potiskuje domaće vrste i izaziva ogromne štete u poljoprivredi i prirodi. No nisu jedini – sličan učinak imaju japanski hrušt, pacifička kamenica, dabar pižmovac i mnoge druge invazivne vrste.

Nelegalna trgovina divljim životinjama ne samo da dodatno ugrožava vrste i narušava ravnotežu u prirodi – nego je i ozbiljna opasnost za zdravlje ljudi.

USKOK OBJAVIO /

Podignuta optužnica protiv 11 krijumčara stranih državljana: Evo kako su operirali

Prilikom transporta i držanja živih životinja – često u nehigijenskim uvjetima – lako dolazi do prijenosa takozvanih zoonoza, bolesti koje se šire sa životinja na ljude. Primjeri uključuju salmonelu, SARS, majmunske boginje, ptičju gripu, ebolu –i vjerojatno COVID-19.

Oko tri četvrtine svih novih zaraznih bolesti jesu zoonoze. Znanstvenici procjenjuju da samo u sisavcima i pticama postoji između 540.000 i 850.000 dosad neotkrivenih virusa koji bi se mogli prenijeti na ljude.

Njemačka organizacija za zaštitu prirode NABU naziva trgovinu divljim životinjama „receptom za pandemije“. Gotovo polovica svih zoonotskih bolesti koje su se od 1940. godine prenijele sa životinja na ljude povezuje se s promjenama u korištenju zemljišta, poljoprivredom ili lovom na divlje životinje – a u to spada i trgovina, čak i najmanjim vrstama.

POGLEDAJTE VIDEO: Od trofeja zvijeri do otrovnih kobri: Porast šverca zaštićenih životinja u Hrvatskoj