Političari u Hrvatskoj sve više izbjegavaju sučeljavanja, posebice oni kandidati kojima predizborne ankete daju veliku prednost nad ostalima. Neki od njih su aktualni gradonačelnici Zagreba i Splita, Tomislav Tomašević i Ivica Puljak.
Trend izbjegavanja sučeljavanja započeo je još Andrej Plenković na parlamentarnim izborima 2020., a zapratio ga je i Zoran Milanović na prošlim predsjedničkim izborima.
Zbog čega je postalo 'in' izbjegavati sučeljavanja i je li šutnja doista 'zlato' u borbi za novi mandat, prokomentirao nam je politički analitičar Davor Gjenero, koji je detaljno analizirao razloge i moguće posljedice izbjegavanja debata.
Složen problem
"Problem je prilično složen. Naime, lako je organizirati debatu u izbornim sustavima koji sprečavaju fragmentaciju, dakle u nekom obliku većinskog sustava, za koji mislim da je daleko bolji i primjenjiviji na razini lokalne i regionalne samouprave, nego razmjerni sustav, kojim biramo predstavnička tijela", započeo je Gjenero.
Kao veliki problem ističe veliki broj kandidata koji zapravo imaju vrlo male šanse za pobjedu.
Prag za ulaz u izbornu trku je očito prenisko postavljen, pa se u prvom krugu pojavljuje izrazito velik broj kandidata, od kojih neki neće nakon izbora biti predstavljeni niti u predstavničkom tijelu, a kamo li da bi imali ikakvu šansu da budu izabrani za individualnog nosioca izvršnih poslova, smatra analitičar.
'Debata s previše kandidata je neozbiljna'
"Problem je kako selektirati ozbiljne i neozbiljen kandidate, a izborno zakonodavstvo svima daje jednak pristup medijima. S osam kandidata je svaka debata neozbiljna. Nije dobar model u kojem bi se u debati aktualnog nosioca izvršnih poslova dovelo u format 7:1, dakle da u debati svi izazivači nastupaju protiv trenutačnog nosioca izvršne vlasti", rekao je Gjenero.
Izbjegavanje debate imali smo priliku vidjeti i na predsjedničkim izborima kada je Zoran Milanović pristao doći samo na jednu, na državnoj televiziji.
"Problem nije lako riješiti, jer je on posljedica prije svega disfunkcije stranačkog sustava i pretjerane fragmentacije parlamentarne arene. Taj se problem može riješiti samo dugoročno, kroz više izbornih ciklusa, prije svega reformom izbornog zakonodavstva, ali i stranačkog sustava", smatra Gjenero.
Debate se izbjegavaju u većim gradovima
Izbjegavanje debata za lokalne izbore se, dakako, odnosi na one veće gradove gdje je stranački sustav u ozbiljnoj krizi.
"Doduše, u Splitu, na primjer, stranačka scena nije tako fragmentirana. Ipak, Puljak je svoju kampanju fokusirao na sukob s lokalnom organizacijom stranke s kojom je na nacionalnoj razini u koaliciji, i s čije je liste izabran u parlament", kaže Gjenero.
Većim problemom od neodržavanja sučeljavanja smatra nemogućnost formiranja većine u budućoj gradskoj skupštini. Ta je scena vrlo moguća zbog konfrontacija stranaka.
Ističe da mali gradovi i općine, za razliku od velikih, nemaju problem fragmentiranosti političke scene jer ondje izbori nisu metoda stjecanja prostora u javnosti, kao što u nekim većim gradovima jesu.
Veći broj kandidata - manja ugroza za aktualnu vlast
"Velik broj neozbiljnih kandidata utječe na autoritet i uvjerljivost onoga tko "brani poziciju", a debata je forma 1:1 i u njoj može u prednosti biti izazivač koji zna otvoriti probleme javnih politika vođenih u prethodnom razdoblju i ponuditi alternativne javne politike", kaže Gjenero.
"Moram osvijestiti da problemi koji proizlaze iz izbornog sustava i disfunkcija stranačkog sustava u Hrvatskoj bitno utječu na to kako izgledaju predizborne kampanje. Ne možete imati uvjerljive kampanje u velikim gradovima i u županijama, gdje sustav ne može funkcionirati bez stranaka, ako nemate funkcionalan stranački sustav", zaključuje analitičar Gjenero.
POGLEDAJTE VIDEO: Politički izazivači iskoristili sunčanu subotu: 'Bježi od sučeljavanja, kao što bježi od građana'
