Izgrađen usred pustinje, Dubai je postao simbol luksuza, hedonizma, apsolutnog raskoša i magnet za turiste. Opsuju ga kao Disneyland za odrasle, a pješčane dine, bazeni s pogledom i skijanje usred ljeta - neizostavne su razglednice i za hrvatske turiste.
I što onda Hrvatska ima ponuditi Dubaiju?
Još koliko toga!
Čvrst je stav direktora Hrvatske turističke zajednice Kristjana Staničića koji je kao gost u našem podcastu "Ideje na stolu" otkrio što je to naša zemlja pokazala na turističkom sajmu ATM Dubai početkom svibnja.
Podijelio je dojmove: "Mislim da je Dubai postao središte tog dijela svijeta, ne samo arapskog, nego i šire - azijskog, čak i Australije! Moramo biti svjesni da mnogi putevi i zrakoplovne veze danas idu preko Emirata, odnosno preko Dubaija, i ako želimo napraviti iskorak na nova tržišta, moramo posjećivati takve destinacije i biti prisutni promotivnim aktivnostima."
Indija iskazala veliki interes za Hrvatskom
Upravo je to bio motiv predstavljanja Hrvatske na tom sajmu gdje smo se predstavili arapskom svijetu, ali i tržištima poput Kine, Koreje, Japana, Australije, Indonezije…
Staničić je otkrio još i ovo: "Veliki potencijal leži i u Indiji, koja je iskazala veliki interes za Hrvatskom!"
Ovaj neobičan zaokret pojasnio je da se ranijih godina intenzivno radilo na promociji Hrvatske kao turističke destinacije u Americi, koja je danas među našim najvažnijim emitivnim tržištima. Turista iz Amerike je sve više i ono jako bitno - najviše troše.
Kod nas najviše troše Amerikanci
"Amerikanci su prvi na ljestvici po potrošnji jer troše više od 200 eura po danu. Za usporedbu, Nijemci troše upola manje, a prosjek potrošnje turista u Hrvatskoj je između 120 i 128 eura na dan", rekao je Staničić.
Kaže i da je Dubai zanimljiv zato što 85 posto njihovih stanovnika su zapravo ljudi koji su došli iz cijelog svijeta, a među njima ima puno Europljana, Azijata i Amerikanaca. "Oni stalno traže nove turističke destinacije, a ovo je prilika da promoviramo Hrvatsku", kaže.
Stranom gostu bitna je i sigurnost pa i to mogu li slobodno skočiti usred mora i biti sigurni da ih neće napasti morski pas. Što to Hrvatska ima, a nema Grčka, Italija i Španjolska i kako izbjeći scenarij da domaći turiste napadaju pištoljima na vodu? A što Hrvatska ima ponuditi i što to Dubai nema, a želi i zato dolazi nama?
Hrvatska plijeni ljepotom prirode
"Dubai zaista nudi sve što čovjek može zamisliti. Međutim, ja bih to sveo na materijalni dio priče. Ono što oni definitivno nemaju, a Hrvatska ima, ljepota je zemlje i ljepota koja proizlazi iz naših prirodnih resursa. To su mi potvrdili kolege iz njihove nacionalne turističke zajednice, koji su mi rekli: 'Kristjane, mi možemo napraviti sve što čovjek može zamisliti, ali nemamo takvu ljepotu!' I oni su toga svjesni. Iznimno nas cijene i prepoznali su Hrvatsku kao jednu od svojih omiljenih destinacija u Europi", kaže naš sugovornik.
Turisti iz Dubaija rado putuju u Švicarsku, Austriju, Veliku Britaniju, a Hrvatsku su prepoznali kao jednu od svojih najprivlačnijih destinacija. "I jedan od njihovih najvećih investitora također je investirao u Hrvatsku, i mislim da je to prilika da kroz međusobnu suradnju pozicioniramo Hrvatsku na tom tržištu, u premium segmentu turista koje želimo privući", odgovara Staničić.
Inače, kada se pobliže pogleda statistika, Nijemci su lani kod nas ostvarili najviše noćenja (22,3 milijuna noćenja), na drugom su mjesti domaći gosti (13,4 milijuna noćenja), potom Slovenci (10,9 milijuna noćenja), Austrijanci (8,2 milijuna noćenja), Poljaci (7,1 milijuna noćenja), Česi (5,1 milijuna noćenja), Britanci (4 milijuna noćenja), Talijani (3,9 milijuna noćenja), Mađari (3,9 milijuna noćenja) i Slovaci (3,4 milijuna noćenja).
Kada se pogledaju daleka tržište, Amerikanci su nam top gosti kojima možemo zahvaliti najveći turistički promet. Lani smo s ovog tržišta ostvarili 2,2 milijuna noćenja čime se SAD nalazi na 12. mjestu top inozemnih tržišta hrvatskog turizma po ostvarenim noćenjima.
No kako je istaknuo Staničić, sve zanimljiviji su nam i gosti iz Azije, a lani su Kinezi u Hrvatskoj ostvarili 365 tisuća noćenja, gosti iz Južne Koreje 252 tisuće noćenja, spomenute Indije 160 tisuća noćenja, a iz Japana 95 tisuća noćenja.
Govoreći o temama iz turizma, u podcastu smo se dotaknuli i radne snage. Hrvatska se posljednjih godina snažno okrenula prema uvozu radnika iz trećih zemalja.
Trebamo strane radnike da bi iznijeli sezonu
Na pitanje koliko su nam oni važni da bismo mogli iznijeti turističku sezonu odgovara: "Pitanje radne snage globalni je izazov i sve turističke zemlje imaju isti problem s angažiranjem stranih radnika. Hrvatska nije izuzetak, i moramo prihvatiti činjenicu da bismo iznijeli turističku godinu u cijelosti, trebamo dodatnu radnu snagu iz inozemstva, ne samo iz Hrvatske. Možda imamo prednost u odnosu na neke druge zemlje, jer većina naših radnika još uvijek dolazi iz Hrvatske. Međutim, kad govorim o stranim radnicima, napravili smo iskorak u administrativnim procedurama za dobivanje radnih dozvola. Tu je potrebno priznati veliki napredak u suradnji s Vladinim institucijama, Ministarstvom unutarnjih poslova, Zavodom za zapošljavanje, Ministarstvom rada itd."
Kristjan Staničić u podcastu 'Ideje na stolu' otkrio da je golemi potencijal za Hrvatsku sada Indija čije goste želimo privući
Stavio je važnost i na integraciju stranih radnika, da to ide postupno kroz edukaciju, dodatne treninge koje organiziraju poslodavci. "To zahtijeva vrijeme, ali vjerujem da ćemo u budućnosti biti zadovoljniji s kvalitetom usluga koje strani radnici pružaju u našim turističkim objektima", zaključuje Kristjan Staničić.
Sve epizode podcasta "Ideje na stolu" možete pogledati OVDJE.
A više tekstova iz podcasta možete naći OVDJE.
